|
ECDL testovi
ECDL promocija
Informatička pismenost i ECDL
Početkom 90-ih učestale su rasprave o računalnoj (kompjutorskoj) pismenosti kao vještini koju svi trebaju usvojiti da bi mogli efikasno raditi u ovom modernom svijetu, ali i koristiti ih u svakodnevnom životu. Računala su, naime, postala neizbježan alat u svim strukama i svim područjima pa i u svakodnevnom životu. Pojam se zatim malo proširio i na neka osnovna informatička znanja, pa se počelo govoriti o informatičkoj pismenosti. Pritom nije postojala definirana norma kojom bi moglo mjeriti koliko i kakvo to znanje i vještine moraju biti da bi se moglo reći da je netko informatički pismen. Problem, iako se naoko čini jednostavnim i nevažnim, pokazao se dosta kompleksnim pa čak i vrlo značajnim kako za pojedinca tako i za cjelokupno društvo. Iako su obrazovni sustavi prihvatili informatičku pismenost kao znanja i vještine koje trebaju svi naučiti tijekom studija ili školovanja, sada već i osnovnoškolskog, i uveli su u studije i škole čak i posebne predmete, rezultati nisu bili sasvim zadovoljavajući. Osim toga, svi oni koji su prije toga završili svoje školovanje, a tih je doista mnogo, nisu uopće bili osposobljeni, odnosno informatički opismenjeni, i postojala je očigledna potreba za dodatnim obrazovanjem ili bolje reći osposobljavanjem za korištenje računala i to na svim razinama stručnosti kod velikog broja ljudi.
To je uočeno i u globalnim razmjerima te je 1995. Europska komisija pokrenula inicijativu za povećanje nivoa informatičke pismenosti u Europi. Dio te inicijative bio je i prijedlog da se osnuje povjerenstvo koje bi ispitalo kako to postići. Povjerenstvo je ustanovilo da u Finskoj postoji tzv. Finnish Computer Drivimg Licence, određena znanja i vještine rada s računalom kojima je dan slikoviti naziv kao usporedba s upravljanjem automobilom, opet određenom vještinom koju također svaki moderan čovjek mora savladati. Povjerenstvo je ispitalo kako se takav način neformalnog obrazovanja provodi i na temelju te ideje i nekih dodatnih razmatranja osnovana je 1997. u Dublinu u Irskoj institucija nazvana European Computer Driving Licence Foundation Ltd. (ECDL-F). Projekt je financirala irska vlada, a ECDL-F je trebala ideju podizanja nivoa informatičke pismenosti provesti na europskom planu. Tako je nastao ECDL kao standard. Vrlo brzo ECDL je prihvaćen u nizu zemalja Europe, ali i u zemljama izvan Europe i proširio se kao standard, ali i metoda za usvajanje informatičke pismenosti.
Informatička društva Europe udružena su u strukovno udruženje CEPIS (Council of European Professional Informatics Societies, www.cepis.org) koje je 13. siječnja 1997., zajedno s informatičkim društvima Austrije, Danske, Francuske, Finske, Irske, Norveške, Švedske i Velike Britanije, potpisalo "Memorandum of Agreement", te osnovali Europsku fondaciju u Dublinu (European Computer Driving Licence Foundation, ECDL-F, www.ecdl.com), sa ciljem razvoja sustava u svijetu.
Što je ECDL i zašto je važan?
Danas je značenje termina, pa i pojma ECDL (European Comuter Driving Licence), Europska računalna diploma, dakle formalna potvrda o osposobljenosti za korištenje osobnog računala. Znanje i vještine koje ECDL testovi ispituju smatraju se danas osnovnom normom informatičke pismenosti. ECDL je priznat u 137 zemalja svijeta, između ostalih i Hrvatskoj, preveden je na 32 jezika, a test je položilo više od 4,6 milijuna ljudi. Sustav je proširen i u svijet izvan Europe pod nazivom ICDL (International Computer Driving Licence). Ova je knjiga prvi odobreni priručnik na hrvatskom jeziku za polaganje ECDL testova i dobivanje ECDL diplome.
Važeći naziv za ECDL na hrvatskom jeziku je Europska računalna diploma kao međunarodno priznata diploma informatičke pismenosti. ECDL diploma na određen način jamči osnovno poznavanje rada i uporabe računala, dakle vještina koje su za korištenje računala nužno potrebne. U Strategiji razvitka Republike Hrvatske, poglavlju "Informacijska i komunikacijska tehnologija" ECDL je također prihvaćen te stoji zapisano "da se predlaže uspostavljanje i prihvaćanje europskog sustava stjecanja potvrde o uspješnosti uporabe osobnih računala (ECDL - European Computer Driving Licence) kao osnovnog kriterija za osposobljavanje zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi". Kako je diploma međunarodno priznata i prihvaćena, poslodavci vrlo često traže ECDL diplomu kao potvrdu informatičke osposobljenosti kandidata. Uz to ECDL je neovisan o vrsti računala ili opreme te je i zbog toga prikladan. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je u rujnu 2004. plan provedbe Strategije do kraja 2004. Taj plan sadrži i obrazovanje nastavnog osoblja osnovnih i srednjih škola te obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi po programu ECDL. Iz navedenog se vidi važnost ECDL-a za svakog pojedinca ponaosob, a posebno za one ljude koji traže posao i ulaze sada u sferu rada. S ECDL diplomom oni dokazuju svoju kvalifikaciju odnosno sposobnost uporabe računala.
Što sve ECDL program sadrži?
ECDL program sadrži više različitih cjelina od kojih je za nas najvažniji ECDL program Osnovni. Taj program obrađen je u ovom priručniku.
Osnovni ECDL program sadrži sedam modula, koji su dolje nabrojeni zajedno s autorima pojedinih modula:
1. Osnovni koncepti informacijske tehnologije - dr. sc. Darko Grundler
2. Korištenje računala i upravljanje datotekama - Igor Kos, dipl. inf.
3. Obrada teksta - Tamara Srnec, dipl. ing i Ljiljana Zvonarek dipl. inf.
4. Tablične kalkulacije - Ljiljana Milijaš, inf.
5. Baze podataka - Zoran Ikica, dipl. ing.
6. Prezentacije - dr. sc. Nina Lipljin
7. Rad u mreži i internet - Toma Gvozdanović dipl. ing.
Prvi modul obuhvaća poznavanje osnovnih pojmova o računalu, hardverskom i softverskom dijelu, dakle uređajima i programima koji čine računalo, nadalje poznavanje osnovnih pojmova o računalnim mrežama i internetu, mogućnostima primjene i korištenja računala u raznim strukama i u svakodnevnom životu, značenje sigurnosti podataka i informacija i ugroženost virusima, ergonomske, zdravstvene i ekološke aspekte vezane uz korištenje računala te pojam i značaj autorskih prava u informatici i dio zakona vezan uz primijenjenu informatiku.
Drugi modul odnosi se na korištenje osnovnih funkcija osobnog računala i operacijskog sustava, uglavnom rada s direktorijima (mapama, folderima) i datotekama, što uključuje osnovne postupke kao što su otvaranje datoteka, memoriranje, prijenos i kopiranje, brisanje datoteka, pretraživanje datoteka, komprimiranje, ispisivanje i obranu od virusa. Obrađuje i osnovno prilagođavanje postavki računala i pokretanje aplikacija te uporabu drugih jednostavnijih alata koje operacijski sustav sadrži. Usvajanjem ovog gradiva korisnik će naučiti koristiti se računalom.
Treći modul odnosi se na znanja i vještine korištenja računala u aplikaciji (primjeni) nazvanoj obrada teksta. Usvajanjem gradiva ovog modula korisnik će naučiti kako otvoriti neki dokument na računalu ili kreirati novi, kako izvesti razne operacije s tekstom od unosa, oblikovanja, brisanja, do memoriranja, sortiranja, unošenja dodatnih informacija u obliku tablica, slika, crteža, grafikona, sortiranja teksta i dokumenata, memoriranja, i ispisivanja u raznim oblicima ili distribuiranja tekstualnih dokumenata upotrebom računala. Usvajanjem ovog modula stječe se znanje koje je vrlo upotrebljivo kako u poslovnom, tako i u privatnom životu jer se od svih aplikacija najčešće koristi upravo obrada teksta.
Četvrti modul sadrži gradivo koje se odnosi na tablične kalkulacije i rad s tablicama različitih vrsta, veličina i nivoa složenosti. Usvajanjem ovog gradiva korisnik će naučiti kako kreirati tablice, izvoditi razne računske operacije s podacima u tablici, od najjednostavnijih prosjeka ili izračunavanja totala za pojedine stupce do složenih statističkih računanja, kombinacije tekstovnih i brojčanih podataka u tablici, operacije s tablicama, memoriranje tablica, ispisivanje u obliku raznih dijagrama i grafikona i baratanje s listovima i knjigama tablica.
Peti modul odnosi se na baze podataka i korisnik će usvajanjem ovog gradiva naučiti osnovne teorijske pojmove o bazama podataka (pojmovi tablice, slogova, polja, tipova podataka, ključeva za pretraživanje itd.), ali i praktičan rad na kreiranju baze podataka, odnosno tablice podataka, izvođenje osnovnih operacija s bazom (slogovima), određivanja ključeva, pretraživanja baze podataka i sortiranja te kreiranje ispisa i ispisivanje raznih vrsta obrazaca i izvještaja.
Šesti modul odnosi se na prezentiranje podataka i informacija. Usvajanjem ovog gradiva korisnik će naučiti kako kreirati prezentaciju, od najjednostavnijeg unosa i uređivanja teksta na stranice koje predstavljaju neku vrstu dijapozitiva i prikazuju se najčešće projektorom, do unošenja složenih objekata kao što su grafikoni, slike, animacije, zatim dodavanje zvučnih i svjetlosnih efekata, te povezivanje svih stranica prezentacije u kontinuirani show, prikaz koji teče i izvodi se na posebnom projektoru vezanom za računalo.
Sedmi modul odnosi se na informacije i komunikacije. Ovdje se korisnik upoznaje s pojmovima interneta i World Wide Web-a (WWW-a), pretraživačima i pretraživanjem weba, navigacijom na webu, elektroničkom poštom i čitavom tehnikom elektronskog komuniciranja. Gradivo je praktično orijentirano i sve treba odmah isprobati u okviru primjera koji zorno pokazuju kako načine i metode korištenja, tako i mogućnosti koje elektronske komunikacije danas pružaju. I ovaj je modul vrlo praktičan i nadasve zanimljiv za sve one koji počinju koristiti računala, ali i one koji ih već koriste.
Postoje i drugi programi koji se mogu i kod nas polagati i to:
Program Equalskils koji sadrži module:
1. Korištenje osobnog računala
2. Kreiranje elektroničkih dokumenata
3. Internet
4. Elektronička pošta
Program E-citizen koji sadrži module:
1. Equalskils
2. Elektroničko poslovanje
Program ECDL Start koji sadrži module:
1. Kreiranje i manipuliranje datotekama
2. Pisanje teksta
3. Kreiranje tablica
4. Internet
Program ECDL Napredni, koji sadrži :
1. Pisanje teksta
2. Kreiranje i rad s tablicama
3. Kreiranje i korištenje baza podataka
4. Prezentacije računalom
Osobe koje polože ispite ECDL Osnovni i ECDL Napredni dobivaju cetifikat ECDL Expert.
Kako dobiti Europsku računalnu diplomu?
Za dobivanje Europske računalne diplome postoje dvije mogućnosti:
Prva mogućnost jest pohađanje tečajeva za polaganje ispita koji su usklađeni sa zahtjevima ECDL programa. Na tečajevima se obrađuje gradivo navedenih modula. Nakon pohađanja tečaja polaže se ispit za svaki pojedini modul bilo kojim redoslijedom, a po potrebi i u raznim ispitnim centrima. Položeni ispit evidentira se u indeksu polaznika i hrvatskoj ECDL bazi podataka te se, nakon položenih svih ispita, dobiva ECDL diploma.
Druga je pak mogućnost samostalno učenje jer prisustvovanje tečajevima nije uvjet za polaganje ispita. Ako kandidat ima tražena znanja, može se prijaviti za testiranje bilo kojem ispitnom centru, a nakon uspješno položenih svih ispita dobiva ECDL diplomu, koja je priznata u cijelom svijetu. Upravo ovaj priručnik može se za to koristiti iako je njegova namjena univerzalna, dakle uporaba na tečajevima ali i uporaba za samostalno učenje. U tom smislu priručnik prikazuje i objašnjava svu navedenu materiju, način kako se odmah može koristiti na računalu te daje primjere pitanja i testova kakvi se koriste na službenim ECDL testovima u ovlaštenim ECDL ispitnim centrima.
Ovlašteni nositelj programa ECDL Fondacije iz Dublina (European Computer Driving Licence Foundation - www.ecdl.com) je Hrvatski informatički zbor (HIZ) iz Zagreba (www.hiz.hr), Zagreb, Trg Mažuranića 8/III. U Hrvatskoj postoje već 24 ovlaštena ispitna centra koji mogu provoditi ECDL testove za dobivanje ECDL diplome.
Pritom su moguća dva načina provjere znanja testovima: automatsko i ručno. Kod automatskog (ATES) koristi se računalni softver za provjeru znanja, dakle računalo postavlja kandidatu na ekranu slučajno odabrani test za određeni modul i registrira odgovore zbrajajući bodove. Ako je suma bodova dovoljna, sustav nakon zadnjeg odgovora obavještava kandidata o uspješno položenom testu te rezultate upisuje u bazu podataka.
Kod ručnog testiranja ispitivač uzima iz kase slučajno odabrani test i daje ga kandidatu s pripadajućom disketom na kojoj se nalaze ostali podaci za polaganje ispita. Sustav ručnog testiranja primjenjuje se kod polovine testnih centara u svijetu, naročito kod onih koji su tek počeli uvoditi program, posebno zbog značajnih troškova nabave ATES-a. Treba napomenuti da predavač koji je predavao kandidatu ne može biti i njegov ispitivač. Ispitu može pristupiti svaka osoba koja smatra da poznaje nastavno gradivo, a može pristupiti provjeri za sve module istog dana ili pak za svaki modul posebno.
Kandidati koji žele dobiti diplomu mogu se prijaviti za ispite bilo gdje u svijetu, polagati redoslijedom kojim žele, u različitim testnim centrima, te nakon svih položenih ispita dobiti diplomu priznatu u cijelom svijetu.
Kako koristiti ovaj priručnik?
Ovaj priručnik treba poslužiti svima da mogu dobro usvojiti svo gradivo, kako onima na tečajevima tako i onima koji iz bilo kojeg razloga ne mogu pohađati tečajeve, nego žele sami savladati potrebno gradivo i usvojiti propisana znanja i vještine te zatim polagati testove za ECDL diplomu. Priručnik pruža sve potrebne sadržaje za takav pristup kao i primjere, kako je već objašnjeno.
Ovo je prvi i za sada jedini priručnik na hrvatskom jeziku koji je priznat i odobren od strane ECDL Fondacije. Naime, da bi priručnik dobio preporuku ECDL-Fondacije za korištenje, bilo na tečajevima bilo za samostalno učenje, mora proći proceduru priznavanja kod ECDL Fondacije. Samo tako priznati priručnik ECDL Fondacija preporuča za pripremu ECDL ispita jer je na taj način zajamčena standardna kvaliteta priručnika i adekvatna obrada svih navedenih sadržaja u svim modulima u skladu s normama ECDL Fondacije. Slični priručnici postoje za sada samo na stranim jezicima.
Upravo zbog toga ovaj će priručnik, vjerujemo, koristiti svima koji žele savladati ECDL i dobiti ECDL diplomu.
|
